Royal-Cravates

Welcome to Croatian military forum: Royal-Cravates

Croatian military forum


    Hrvatska ratna mornarica

    Share

    sidro

    Posts : 1
    Join date : 22.10.2016
    Location : trogir

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by sidro on ned lis 23, 2016 10:59 am

    pozdrav drustvo
    avatar
    Admin
    Admin

    Posts : 388
    Join date : 04.03.2016
    Age : 37
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Admin on ned lis 23, 2016 12:03 pm

    o! pozdravljam novoga clana!
    dobrodosao!
    avatar
    Osprey

    Posts : 60
    Join date : 19.03.2016

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Osprey on ned lis 23, 2016 12:42 pm

    pozdrav novom clanu!

    Izgleda kako se malo zahuktava na Jadranu:

    ŠTO SE DOGAĐA?!
    Svega 70 kilometara od hrvatske obale snimljen ratni brod kako ispaljuje projektile


    U blizini crnogorskog ljetovališta Čanj, snimljen je nepoznati brod kako ispaljuje projektile.
    Prema nekim neprovjerenim informacijama, jučer je u neposrednoj blizini crnogorske obale snimljen ratni brod koji je ispalio projektil nedaleko od obale.

    Nejasno je, međutim, o kojem je brodu riječ, je li to brod P33 ili P34 crnogorske vojske ili francuski ratni brod Lyra koji je početkom tjedna uplovio u Kotor.

    Konfuzija

    Dodatnu konfuziju stvara i činjenica da su sa crnogorskih fregata ranije skinute rakete, a portal in4s smatra kako su ovakvu eksploziju mogle uzrokovati rakete RBS koje su nekada bile na crnogorskim brodovima.

    Francuski brod je, pak, dio NATO-ove flote, no nije poznato više detalja o razlozima njegova dolaska.

    avatar
    Osprey

    Posts : 60
    Join date : 19.03.2016

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Osprey on ned lis 23, 2016 12:52 pm

    Evo sto se ja mislim:

    Kako smo imali vise nego uspjesnu vjezbu Harpun 16, gdje u pokretu gadjamo i pogadjamo onda su sve sumnje u nase borbene sposobnosti besmslene. Gadjalo se klasom Kralj, MOLom i sad Finskom klasom dakle nema sumlje kako smo sposobni.

    Mislim kako se radi o brodu klase Kotor koja ispaljuje  SS-N-2 Styx (NATO oznaka)


    [You must be registered and logged in to see this image.]

    Prije skoro dvije godine je objavljena vijest o prodaji istih:

    Time bi se moglo prodati 49 od ukupno 109 kompletnih protivbrodskih raketa sovjetske proizvodnje koje NATO označava kao SS-N-2 Styx, a koje već godinama stoje uskladištene u potkopima vojnog objekta Pristan.

    Za druge snimke na desnoj strani koje su snimljene sa druge lokacije neznam da li se radi o istom brodu ali da su baceni mamci.

    Ono sto je jasno je da nikada RBS nije bio na crnogorskim brodovima već P-21/22.

    [You must be registered and logged in to see this link.]


    Objavljeno: 18.1.2015 08:12
    Crna Gora sprema prodaju 49 ruskih raketa

    U vrijeme kada su one kao nove kupovane iz SSSR-a, cijena po raketi iznosila je nešto više od 300.000 dolara


    Crna Gora sprema prodaju 49 ruskih raketa Svaki "styx" je veličine omanjeg aviona - raketa je dugačka 6,75 metara


    AUTOR: Siniša Luković

    Ministarstvo odbrane promijenilo je odluku da kroz MONDEM program uništi preostale protivbrodske krilate rakete koje se nalaze u skladištima Mornarice Vojske CG na Pristanu u Boki.

    Pokušaće da umjesto toga rakete, kao i dalje upotrebljivo oružje, prodaju kupcima u inostranstvu.

    Time bi se moglo prodati 49 od ukupno 109 kompletnih protivbrodskih raketa sovjetske proizvodnje koje NATO označava kao SS-N-2 Styx, a koje već godinama stoje uskladištene u potkopima vojnog objekta Pristan.

    Bivša JRM je novije verzije "styxova" u naoružanje uvela krajem sedamdesetih i početkom odamdesetih godina prošlog vijeka. Rakete su se, zavisno od verzije P-20, P-21 i P-22, međusobno razlikovale u dometu i sistemu za navođenja na cilj.

    Raketama ovog tipa bile su naoružane raketne topovnjače klase "rade končar", fregate tipa "koni" i "kotor" i mobilni obalski protivbrodski lanseri tipa "rubež E".

    Osamostaljenjem Crne Gore od SR Jugoslavije, Mornarica je iz upotrebe izbacila raketno, torpedno i minsko naoružanje, pa je u vojnim skladištima u Boki preostalo dosta takvog oružja.

    Strategija Ministarstva odbrane je bila da većinu tog naoružanja uništi delaboracijom ili detoniranjem bojevih glava na posebnim poligonima, ali se ona sada, barem kada je polovina preostalih protivbrodskih krilatih raketa u pitanju, mijenja.

    "U skladištima VCG se nalaze 63 trupa krilatih raketa tip P-20, 30 trupova krilatih raketa tip P-21, 19 trupova krilatih raketa tip P-22 i 109 komada bojevih glava. S obzirom na zainteresovanost potencijalnih kupaca, na prodaju će biti ponuđene sve količine krilatih raketa tip P-21 i P-22 (trup sa bojevom glavom)", rečeno je "Vijestima" u Ministarstvu odbrane.

    To znači da bi se tako kupcima moglo prodati najviše 49 raketa.

    U vrijeme kada su one kao nove kupovane iz SSSR-a, cijena po raketi iznosila je nešto više od 300.000 dolara. Svaki "styx" je veličine omanjeg aviona - raketa je dugačka 6,75 metara, ima promjer od 0,75 metara i raspon krila od 2,4 metra, a bojevo spremna, raketa je teška 2.600 kilograma.

    Biće uništeno 60 bojevih glava, u svakoj je 370 kg eksploziva

    Ministarstvo odbrane planira da preostalih 60 bojevih glava protivbrodskih krilatih raketa, od kojih svaka ima eksplozivno punjenje od 370 kilograma visokorazornog, brizantnog ekploziva TAH, uništi kroz MONDEM program tokom ove godine.

    "Za trupove krilatih raketa P-20 planirano je da se sprovede postupak nabavke usluge za rastavljanje i neutralizaciju, koja bi se plaćala od dijela sredstava dobijenih za vrijednost sekundarnih sirovina", rečeno je "Vijestima" u resoru ministarke Milice Pejanović-Đurišić.

    Na isti način kao i trupovi 63 preostale rakete P-20 - davanjem izvođaču da ih rastavi i isječe kao sekundarnu sirovinu (aluminijum) koju će on dalje prodati, Ministarstvo odbrane planira da tokom ove godine riješi problem ukupno 94 preostala trupa torpeda tipa "53VA" i "SET53", dok su 44 bojevo spremna protivbrodska torpeda tipa "53-65KE", nakon sprovedenog tendera, komisiono prodata firmi "Montenegro Deefence Industry" iz Podgorice.

    "Bojeve glave od torpeda "53VA" i "SET 53" su predviđene za neutralizaciju i nalaze se na listi koja će se finansirati preko NATO TRUST fonda", kažu u Ministarstvu.
    avatar
    Admin
    Admin

    Posts : 388
    Join date : 04.03.2016
    Age : 37
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Admin on ned lis 23, 2016 1:19 pm

    Tu je jos bilo lupetanja o Minolovcu Ratne mornarice Francuske Republike FS LYRE M 648 ....

    on ima nesto drugaciju siluetu ...

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    a ovo je kad je a ovo je kad je bio kod nas zadnji puta ...

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    Cak se pisalo i o Velom Kekecu ...



    Zadnja promjena: Admin; ned lis 23, 2016 2:21 pm; ukupno mijenjano 1 put.
    avatar
    Admin
    Admin

    Posts : 388
    Join date : 04.03.2016
    Age : 37
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Admin on ned lis 23, 2016 1:19 pm

    „Kupa“ ostaje u Crnoj Gori


    "P-916 'Kupa' je prvobitno bila ponuđena kao muzejski eksponat Hrvatskoj, ali je Zagreb odbio taj poklon, jer se Hrvatska drži političkog stava da toj državi, po načelima sukcesije SFRJ i činjenice da im je 1991. baza bila najčešće u toj republici, pripada najveći broj plovila nekadašnje JRM.

    Hrvatska inače, već posjeduje jednu rekonstruiranu podmornicu ovog tipa, nekadašnju P-914 'Soča' a koja je u RM te države, svojevremeno dobila novu oznaku i ime P-01 'Velebit'. Ona je povučena iz operativne upotrebe i već godinama propada izvučena na obalu u krugu nekadašnje ratne luke Lora u Splitu, a postoji mogućnost da i 'Velebit' uskoro postane muzejski eksponat u Zagrebu..."

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    Po inicijativi Samardžića, P-916 je prvobitno bila ponuđena kao muzejski eksponat Hrvatskoj, ali je zvanični Zagreb odbio taj poklon, jer se Hrvatska drži zvaničnog političkog stava da toj državi, po načelima sukcesije SFRJ i činjenice da im je 1991. baza bila najčešće u toj republici, pripada najveći broj plovila nekadašnje Jugoslovenske Ratne mornarice.

    Hrvatska inače, već posjeduje jednu rekonstruisanu podmornicu ovog tipa, nekadašnju P-914 „Zeta“ a koja je u RM te države, svojevremeno dobila novu oznaku i ime P-01 „Velebit“. Ona je povučena iz operativne upotrebe i već godinama propada izvučena na obalu u krugu nekadašnje ratne luke Lora u Splitu, a postoji mogućnost da i „Velebit“ uskoro postane muzejski eksponat u Zagrebu.

    Inače džepne podmornice tipa P-911 jedno su od najvećih dostignuća eks-jugoslovenske ratne brodogradnje. Građene u drugoj polovini 80-tih godina prošlog vijeka u Splitu, ove male  i veoma tihe  podmornice izuzetno se teško otkrivaju, što ih je člinilo idealnim za obavljanje osnovnog zadatka – da se neprimijećene prikradu neprijateljskim pomorskim bazama. Duge po 19,5 metara, deplasmana 90 tona, male podmornice tipa „Una“  bile su namjenski konstruisane i građene za polaganje manjih minskih polja u neprijateljskim vodama i prevoz podvodnih diverzanata do italijanske obale. Tokom njihove upotrebe u SFRJ i kasnije SRJ, nijedna od njih nikada nije bila otkrivena kao od strane domaćih snaga prilikom vježbi, tako ni od NATO mornarica tokom djelovanja tih podmornica na Jadranu.

    [You must be registered and logged in to see this image.]


    Zadnja promjena: Admin; ned lis 23, 2016 1:20 pm; ukupno mijenjano 1 put.
    avatar
    Admin
    Admin

    Posts : 388
    Join date : 04.03.2016
    Age : 37
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Admin on ned lis 23, 2016 1:20 pm



    Zračnim i pomorskim desantom završena vježba "Harpun 16"



    Unatoč složenim vremenskim uvjetima koji su vladali u području srednjeg Jadrana, 21. listopada 2016., zajedno sa snagama HKoV-a, HRZ-a i PZO, ZzP-a, pVP, ZSS-a i SOD-a te središnjice KIS-a, Hrvatska ratna mornarica uspješno je provela sve planirane vježbovne aktivnosti te privela kraju vojnu vježbu „HARPUN 16“.
    Treća faza vježbe započela je u četvrtak, 20. listopada 2016., prebaziranjem brodova iz akvatorija Dugog otoka u akvatorij otoka Žirje, Rogoznice i Primoštena te izmještanjem snaga HKoV-a u vojarne „Zečevo“ i „Lora“, uz istovremeno ubacivanje dubinskih izvidnika na otok Žirje. Težište treće faze vježbe „HARPUN 16“ bilo je na provedbi koordiniranog pomorsko – zračnog desanta na južni dio otoka Žirje.
    U petak, 21. listopada 2016. vježbovne aktivnosti nastavile su se topničko-raketnim gađanjem na površinski cilj koje su provele postrojbe HKoV-a s poligona Zečevo te topničkim gađanjem na površinski cilj s brodova HRM-a.
    U isto vrijeme, snage HKoV-a desantnim brodovima minopolagačima prebačene su iz luke Lora u područje provedbe vježbe te u plovidbi prekrcane na desantno jurišne brodove.
    Potom su uslijedili zračni desant snaga ZSS-a i pomorski desant s desantno jurišnim brodovima koji su se provodili istovremeno. Provedbi desanta zračnu potporu davale su snage HRZ-a i PZO-a simulirajući zračne udare po ciljevima visoke vrijednosti. Uspješna, potpuna sinkronizacija ovih aktivnosti postignuta je zahvaljujući koordinaciji i uvježbanosti kako snaga na terenu, tako i Združenog stožera vježbe (JOC). Vježbovne aktivnosti završile su provedbom medicinske evakuacije helikopterom (MEDEVAC) te izvlačenjem snaga.
    Svakako valja napomenuti da su u vježbi „HARPUN 16“ za protuminsko pretraživanje područja iskrcaja desantnih snaga po prvi put korištena autonomna podvodna vozila „Remus 100“ koja predstavljaju značajno unaprjeđenje protuminskih sposobnosti HRM-a u pretraživanju akvatorija.
    Isto tako, ove godine prvi put stožer vježbe bio je na kopnu. U prvom dijelu vježbe nalazio se na postaji obalnog motrenja (POM) „Dugi otok“, dok je u drugom bio u vojarni „Zečevo“. Upravljanje vježbom s kopna omogućeno je stvaranjem potpune digitalne pomorske situacijske slike. Podaci s različitih senzora integrirali su se u digitalnu sliku u realnom vremenu te prenošeni u stožer što je Upravljačkom stožeru vježbe (EXCON) omogućilo neometano upravljanje vježbom.
    Kao i uvijek, tijekom vježbe posebna pozornost stavljena je na sigurnost svih sudionika vježbe kao i svih ostalih sudionika pomorskog i zračnog prometa u područjima provedbe. Značajnu potporu vježbi pružili su Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture stavljanjem brodica iz njihova sastava na raspolaganje u svrhu provedbe planiranih sktivnosti.
    Šestodnevnom vježbom zapovijedao je načelnik Stožera-zamjenik zapovjednika HRM-a kapetan bojnog broda Milan Blažević, a u vježbi je sudjelovalo trinaest brodova i dvije raketne bitnice iz sastava Flotile HRM, sedam brodova Obalne straže RH, zrakoplovi i helikopteri HRZ-a i PZO-a, snage Gmtbr HKoV-a, motrilačke postaje Bojne obalne službe motrenja i obavješćivanja (bOSMiO) te snage ZSS-a, SOD-a i središnjice KIS-a.

    Fotografije: Ivica Hržić

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]



    avatar
    Roman_Stefic

    Posts : 142
    Join date : 04.03.2016
    Age : 45
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Roman_Stefic on pon stu 14, 2016 10:02 pm

    Ima ovdje zanimljivih fotografija ... pogotovo podmornice ...

    Solinski vrtić u posjetu Hrvatskoj ratnoj mornarici


    Četrdeset mališana predškolske dobi iz dječjeg vrtića „Cvrčak“ iz Solina pristiglo je 9. studenoga 2016. u posjet Hrvatskoj ratnoj mornarici. Simpatičnu povorku predvođenu odgajateljicama vrtića na ulazu u vojarnu dočekali su predstavnici HRM-a u čijoj pratnji su razgledali brodove Flotile HRM-a i Obalne straže RH te spomen-sobu Zapovjedništva HRM.

    Veliko zanimanje malih posjetitelja već na početku razgledavanja pobudila je izložena podmornica P-01 „Velebit“ kraj koje su, kao i kod kipa sv. Nikole, snimili zajedničku fotografiju. No, posebno ih se dojmila raketna topovnjača RTOP-12 „Kralj Dmitar Zvonimir“ o kojoj im je govorila poručnica korvete Sanja Čajsa, članica posade broda. Uz posebnu brigu o sigurnosti posjetitelja, članovi posade brodova i ovoga puta spremno su odgovarali i na brojna, raznolika pitanja koja su im djeca postavljala. Kako dječja mašta nema granica, ta pitanja gotovo uvijek izmame osmijeh na lice.

    Nakon raketne topovnjače, mali posjetitelji su razgledali školski brod „Andrija Mohorovičić“ o kojem su nešto više čuli kroz izlaganje zapovjednika broda poručnika bojnog broda Stjepana Giljevića. O sudjelovanju ŠB-72 u prošlogodišnjoj misiji na Sredozemlju već su nešto znali, tako da im je boravak na ovome brodu, posebno u njegovoj kormilarnici, bio izuzetno dojmljiv.

    Treći brod kojeg su imali prigodu razgledati tijekom ovog posjeta bio je lovac mina LM-51 „Korčula“. Prilagođeno njihovom uzrastu, zapovjednik broda poručnik bojnog broda Mirko Bralić malim je znatiželjnicima ukratko ispričao o tome u čemu se ovaj brod razlikuje od ostalih te o njegovim zadaćama. To je opet izazvalo veliko zanimanje i bezbroj pitanja. Nakon malog predaha i okrjepe koju im je priredila posada broda, nastavili su šetnju i razgled vojarne.
    Kraj ovog lijepog druženja uzvišen je kratkim posjetom djece spomen-sobi zapovjedništva HRM-a. „Malim velikim ljudima“ nisu bile potrebne posebne upute kako se ponašati pred spomen-obilježjem poginulim pripadnicima HRM-a. Onako sićušni, spontano su im se i s poštovanjem poklonili u apsolutnoj tišini.

    Tekst i foto: OSRH / M. Siriščević

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]
    avatar
    Roman_Stefic

    Posts : 142
    Join date : 04.03.2016
    Age : 45
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Roman_Stefic on čet stu 17, 2016 11:07 pm

    ono sto se desilo u MNG je Slovenski Kekec bacao prasinu ...


    02/11/2016
    Close cooperation between naval troops Slovenia and Montenegro

    The crew multipurpose ship Triglav 11 is between 15 and 22 October participated in bilateral exercises Adrian Pool in Montenegro. The crews of both ships naval units are tactical maneuvering at sea, reviewed the suspicious ship, shooting carried out at sea the ship's armament, and practice ended with the procedures missile defense at sea.

    The crew members of the Triglav Navy Armed Forces of Montenegro also presented the operation of the ship at an EU NAVFOR During Sophia in the southern part of the central Mediterranean and the rescue procedures of persons.

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]
    avatar
    Admin
    Admin

    Posts : 388
    Join date : 04.03.2016
    Age : 37
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Admin on pet pro 02, 2016 10:47 am

    Metodsko-pokazna vježba Flotile HRM-a

    Realizaciju planiranih obučnih aktivnosti snage Flotile HRM-a proteklog tjedna nastavile su metodsko-pokaznom vježbom ukrcaja i polaganja morskih mina koja se od 23. do 25. studenog 2016. provodila u luci Ploče (vojarna Tatinje) te u akvatoriju Neretvanskog kanala.

    Vježba je obuhvaćala ukrcaj mina SAG-2, MNS M 90 i AIM M70 te uvježbavanje procedura zajedničkog polaganja minskih zapreka. Procedure zajedničkog polaganja minskih zapreka provodile su se u noćnim uvjetima u akvatoriju Neretvanskog kanala. Uz navedene vježbovne aktivnosti, brodovi su uvježbavali i taktičko manevriranje, tegljenje te traganje i spašavanje, koje su provodili u plovidbi. Sve vježbovne aktivnosti provodile su se kako prema nacionalnoj tako i sukladno NATO metodologiji.
    Snage Flotile HRM-a uključivale su brodove Divizijuna za potporu - desantne brodove minopolagače DBM-81 ''CETINA'' i DBM-82 ''KRKA'', a u vježbi je sudjelovala i Pomorska baza Split.

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]


    [You must be registered and logged in to see this link.]
    Tekst i foto: Flotila HRM
    avatar
    Mihal

    Posts : 74
    Join date : 09.03.2016
    Age : 48
    Location : Rijeka

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Mihal on sri pro 07, 2016 12:08 pm

    Jedna od rijetkih slika posjete HRM Dubrovniku ....

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    dakle Sibenik u Dubrovniku
    avatar
    Admin
    Admin

    Posts : 388
    Join date : 04.03.2016
    Age : 37
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Admin on ned pro 18, 2016 3:52 pm

    Malo o novogradnji koja vec kasni:

    Provedene modifkacije:

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]
    Ophodni brod pramac s topom

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]


    a.) Materijal gradnje broda
    Prvobitni plan je kako će biti sastavljen od običnog čelika, ali je taj plan promijenjen.
    Ugrađuje se čelik povišene čvrstoće, debljine 4-6mm. Tehnološka je obrada teža,ali će zato brod biti lakši i operativniji. Ukupno će na svaki brod biti ugrađeno 67-70 t čelika, te 7-8 t Aluminijuma.
    U konačnici brod će težiti 200 tona.

    Na ovom projektu zavarivački posao je mozda i najbitaniji. Pošto se radi o specijalnom čeliku, zavarivači su morali proći specijalisticku obuku.

    b.) Povećanje stabilnost - produljenje i modifikacija forme
    Sljedeća promjena je produljenje broda za odprilike 1,5m tako da je ona sada duzine 43,5m. Primjetimo kako je to dovelo do vitkije forme i nesto boljih performansi plova.

    c.) Stabilizatori
    Brod nije po izvornom planu, dakle po pretprojektu BI-a bio projektiran za velika mora. Ovo se moze uzeti za stratešku modifikaciju: ugradnja bočnih perjaničnih aktivnih stabilizatora. Ovim je dobivena mogućnost veće stabilnost i plovidbenost po velikim valovima. Ovo da će mu to omogućiti izlazak na Mediteran (na tragu izjave g. Trevižana, zamj. vodi. pr.).

    d.) Promijena krmene forme
    - kako bi se u brod mogao ugraditi veći brodski vijak (propeler), što mu pak omogućava dostignuće zadane brzine od 28 čv. .
    Ovo je postavljeno kao minimalna brzina broda pri 90% ukupne snage motora.
    Tu se navodi primjer vožnje u punoj brzini na relaciji Split - Vis od cca 1h.

    Na prilozenim slikama mozemo vidjeti stiliziranu upravo modifikaciju pod c.- jedan od dva dodana stabilizatora (iliti bočne peraje).
    avatar
    Roman_Stefic

    Posts : 142
    Join date : 04.03.2016
    Age : 45
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Roman_Stefic on uto vel 07, 2017 1:31 pm

    i dalje čekamo ...

    [You must be registered and logged in to see this image.]
    avatar
    Mihal

    Posts : 74
    Join date : 09.03.2016
    Age : 48
    Location : Rijeka

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Mihal on čet vel 23, 2017 9:11 pm

    [You must be registered and logged in to see this image.]
    [You must be registered and logged in to see this image.]

    avatar
    Mihal

    Posts : 74
    Join date : 09.03.2016
    Age : 48
    Location : Rijeka

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Mihal on ned vel 26, 2017 5:04 pm

    još malo .... [You must be registered and logged in to see this link.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    Navodno bi 22. ožujka 2017. mogao bi biti značajni datum za HRM.
    avatar
    Admin
    Admin

    Posts : 388
    Join date : 04.03.2016
    Age : 37
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Admin on ned oľu 19, 2017 1:31 pm

    [You must be registered and logged in to see this link.]


    [You must be registered and logged in to see this image.]
    POVODOM 25. godišnjica osnutka HRM-a


    Imali smo sveti cilj - obranu Jadranskog mora




    Piše NIVES LOKOŠEK, dipl. ing. brod.
    OBJAVLJENO: 18.03.2017. | 08:00


    Članak povodom 25. godišnjice osnutka HRM-a i porinuća raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“–hommage admiralu flote Sveti Letici

    Prohujalo je za tren 25 godina od osnutka HRM-a i porinuća raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“ i uvijek se rado sjećamo tih hrabrih i slavnih dana.

    „Kralj Petar Krešimir IV.“ porinut je u Kraljevici 21. ožujka 1992. godine, zahvaljujući hrabrosti djelatnika brodogradilišta koji su poduzeli sve da brod ne padne u ruke JNA. Zbog rata u Hrvatskoj „Petar Krešimir IV.“ uvršten je u flotnu listu HRM-a odmah nakon porinuća u Kraljevici i izvršenih primopredajnih ispitivanja.

    Međutim, propisano primopredajno ispitivanje konstrukcije broda na tzv. projektnom valnom opterećenju nije se tada moglo izvršiti jer su pripreme za ispitivanje bile iznimno složene u ekstremno opasnoj situaciji ratnih uvjeta i projektnog valnog opterećenja.

    Zato smo tek olujnog zimskog jutra 1993., pripremljeni i u punoj borbenoj spremnosti, isplovili na „Kralju Petru Krešimiru IV.“ iz ratne luke Lora sa zadatkom da izvršimo zadnje preostalo ispitivanje broda. Tog olujnog dana pod zapovjedništvom komandanta broda Tonča Vidana isplovili smo do akvatorija između Visa i Palagruže, gdje je olujno jugo razvilo stanje mora 4 do 5.

    Imponirala je atmosfera koja je vladala na zapovjednom mostu broda – zgusnutu koncentraciju i smirenost posade i tehničkog osoblja prekidale su samo jasne zapovijedi komandanta broda i huk mora. Na olujnom moru, u ratu, pod prijetnjom raketnih projektila s neprijateljskih brodova izvršili smo zadaću koja je agresoru jasno dala do znanja da dobro razmisli o planiranju i realizaciji daljnjih „akcija“ u Jadranskom moru.

    Osim toga, dobili smo rezultate zbog kojih se tadašnji Brodarski institut s pravom potvrdio kao jedan od vodećih svjetskih instituta na području brodograditeljske znanosti. Naime, projektni postupak, tehnologija i izgradnja raketnih topovnjača klase „Kralj“ (tako nazvane u RH) vodio se kao razvojni projekt Brodarskog instituta.
    Hvalevrijedno je napomenuti da su razvojni projekti – projekti i realizacije brzih površinskih ratnih brodova (korveta i fregata) te podmorničkog programa za obranu Jadranskog mora – započeli 80-ih godina prošlog stoljeća zahvaljujući inicijativi i upornosti Svete Letice, u Domovinskom ratu osnivača i prvog admirala flote HRM-a.

    [You must be registered and logged in to see this image.]

    Vrhunski rezultat

    Netočno je tvrditi da su raketne topovnjače klase „Kralj“ poboljšane inačice brodova klase „Končar“, izgrađenih na temelju kopiranih zastarjelih projekata stranih mornarica neprilagođenih uvjetima Jadranskog mora. Upravo su nedostaci klase „Končar“ razlog iniciranja razvojnih projekata, tj. osnivanja ratnih brodova na temelju stečenih iskustava i znanstvenih istraživanja. Klasa „Končar“ pripada počecima projektiranja ratnih brodova u Brodarskom institutu, početnoj fazi koja se nužno morala dogoditi.

    Brodovi klase „Kralj“, kojoj pripadaju raketne topovnjače „Kralj Petar Krešimir IV.“ i „Kralj Dmitar Zvonimir“, vrhunski su rezultat razvojnog projekta brzih površinskih ratnih brodova jer su usvojene nove metode projektiranja procesa i sustava, koje su zatim verificirane i kasnije potvrđene u eksploataciji.

    Da pojasnim neke elemente projektnog postupka:

    1. Osamdesetih godina prošlog stoljeća u svijetu je do kraja osmišljena univerzalna metoda za inženjersko modeliranje i računalne simulacije, tzv. metoda konačnih elemenata. Ta metoda za analizu i projektiranje složenih nosivih sustava omogućila je da se odmah na početku projekta uzme u obzir velik broj relevantnih ulaznih podataka i sasvim je izmijenila projektni postupak, zahtijevajući novoosmišljenu strukturnu konfiguraciju brodskog trupa. Odbačen je postupni pristup projektu, tzv. metoda projektne spirale, u ratnoj brodogradnji.

    2. Veliki pomaci dogodili su se u području definiranja opterećenja vjetrovnog valovlja Jadranskog mora i odziva konstrukcije broda na ta opterećenja. Rezultat te faze razvojnog projekta temeljen je na dugogodišnjem istraživanju Tabainova spektra valova Jadranskog mora. Bio je to početak rješavanja odziva brodske konstrukcije na kratkoročne i dugoročne prognoze valnog opterećenja, kao i na njihove ekstremne vrijednosti.

    3. Od mnogih tehnoloških inovacija koje su iznjedrili ti razvojni projekti, mogu se istaknuti npr. zavarivanje tankostijenih limova čelika povišene čvrstoće od kojih je sačinjen trup raketnih topovnjača (pa i današnjeg novog patrolnog broda) ili zavarivanje debelostijenih jako zaobljenih limova i profila podmorničkog programa, nakon čega je naša trgovačka brodogradnja dobila ulaznicu u sferu poslova offshore brodograditeljske industrije.

    4. Što se verifikacije projekata tiče, vrlo je slikovit zaključak pokušaja optimizacije elemenata brodske konstrukcije vodećim svjetskim softverskim programima koji je glasio da se „elementima konstrukcije broda ništa ne treba dodati, ali ni oduzeti“.

    Navedene su samo neke elementarne natuknice dijelova znanstvenog pristupa projektiranja razvojnih projekata ratne brodogradnje u tadašnjem Brodarskom institutu, zbog čega je i u primisli neprihvatljivo usporediti brodove klase „Končar“ s klasom „Kralj“.

    Obrana suvereniteta

    Projektni pristup koji se temelji na znanstvenom istraživanju i stečenim iskustvima u ratnoj brodogradnji u Hrvatskoj je nažalost zamro tijekom posljednjih 25 godina, naročito nakon umirovljenja (1996.) admirala Svete Letice. Šteta, jer su ti razvojni projekti donijeli velike tehnološke inovacije i koristi hrvatskoj brodogradnji. Također, radi se o vrlo profitabilnoj industrijskoj proizvodnji – živimo u turbulentnim vremenima kada su mnoge države prisiljene braniti svoj suverenitet i interese na teritorijalnim morima.

    Ipak, i 25 godina kasnije, naši brodovi čuvaju Jadran, a novim generacijama ostala je sjajna dokumentacija kvalitetno projektiranih i izgrađenih brzih površinskih ratnih brodova i podmorničkih sustava kao početna platforma za buduće pothvate i projekte brodova budućnosti, i to zahvaljujući inženjerima, tehničarima i svim djelatnicima naših brodogradilišta i HRM-a koji su imali sveti cilj – OBRANU JADRANSKOG MORA.
    avatar
    Admin
    Admin

    Posts : 388
    Join date : 04.03.2016
    Age : 37
    Location : Zagreb

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Admin on pet oľu 24, 2017 4:40 pm

    [You must be registered and logged in to see this link.]

    POMORSKA STRAŽA ZA 21. STOLJEĆE

    'MI SMO OČI I UŠI JADRANA, VIŠE NITKO NE MOŽE UĆI U NAŠE VODE A DA MI TO NE VIDIMO'
    Globus prvi u najmodernijem stožeru za nadzor morske granice u EU

    AUTOR: Boris Orešić OBJAVLJENO: 23.03.2017. u 20:49

    Goran Novotny / Jure Mišković / Hanza Media

    Ilustracija pučine i Ive Mustać u Nacionalnom pomorskom centru

    Danas je naprosto nemoguće da neko plovilo uđe u hrvatske teritorijalne vode a da policija to ne primijeti. To ne podrazumijeva da policijski brodovi moraju neprestance patrolirati duž cijele granice na moru, što bi uostalom bilo i vrlo teško izvedivo s obzirom na to da je morska granična crta duga čak 948 kilometara. Zato policija odnedavno ima sofisticiranu opremu, radare i kamere postavljene mahom na pučinskim stranama otoka kojima snima doslovce cijelu plavu granicu i bilježi sve što plovi ili pluta morskom površinom, od najvećih teretnih prekooceanskih brodova i tankera do najmanjih čamčića.

    VEZANE VIJESTI
    Na Jadran stižu radari i kamere za kontrolu granice vrijedni 12,5 milijuna eura
    EKSKLUZIVNO: KRAH MILIJUNSKOG UGOVORA, GRČKA TUŽI HRVATSKU! Zbog neisporučenih patrolnih brodova grčka obalna straža traži naplatu garancije od HBOR-a
    Snimke s Palagruže

    U Nacionalnom pomorskom centru za prikupljanje podataka (NPCPP), središnjem mjestu za nadzor morske granice, u Zadru, policijski službenici na ekranima svojih kompjutera gledaju snimke s Palagruže, najudaljenijeg hrvatskog otoka. Kamera smještena na brdu nasuprot poznatom palagruškom svjetioniku snima i to kameno zdanje izgrađeno još u doba Austro-Ugarske, predivnu šljunčanu plažu, ali i teretni brod koji plovi prema sjeveru. Dovoljan je jedan klik na kompjuterskom ekranu da se aktivira moderna tehnologija, odnosno tzv. AIS sustav koji policiji dojavljuje da je riječ o brodu “Mary Schulte” kojemu je odredište riječka luka.

    Riječ je o sustavu kojim moraju biti opremljeni svi veliki brodovi i on automatski otkriva osnovne podatke o plovilu, naprimjer odakle dolazi, pod kojom zastavom plovi, je li prošlo graničnu kontrolu... Brodove koji nemaju taj sustav policajci prate preko radara koji dojavljuju smjer i brzinu kretanja, a ako su u dometu kamere, mogu vidjeti i kako izgledaju i, po potrebi, dalje djelovati. Zahvaljujući kameri na Palagruži za vedrih se dana mogu vidjeti i obale Italije, a one postavljene na Mljetu i Srđu snimaju na udaljenost od 18,5 kilometara. S Molunta, gdje se nalazi najjužnija kamera i radar, policija sada vidi cijelu južnu granicu sve do Prevlake.


    Jure Mišković / Hanza Media
    Nacionalni pomorski centar

    Tako u Nacionalnom pomorskom centru, koji djeluje u sklopu Uprave za granicu Ravnateljstva policije, pričaju kako su radar i kamera s Palagruže nedavno u blizini tog otoka primijetili brod neke znanstvene ekspedicije koji je isplovio iz jedne hrvatske luke te napustio teritorijalne vode i ušao u međunarodne, a da svoj izlazak nije prijavio policiji što je po zakonu obvezan. Nakon povratka u luku policajci su to pitanje postavili šefu posade, uglednom znanstveniku, koji im je odgovorio da tako rade već nekoliko desetaka godina.

    “Što se promijenilo?” pitao je policajce.

    Neuspješan bijeg

    “Sada vas vidimo”, glasio je njihov odgovor. A iste su palagruške kamere prošli tjedan u hrvatskim teritorijalnim vodama, oko 700 metara od granice, snimile i talijanski ribarski brod pa su iz Centra odmah obavijestili policijsku postaju u Visu, koja je na mjesto događaja poslala svoj brzi patrolni čamac. Čim je shvatio da mu se velikom brzinom netko približava, Talijan se dao u bijeg prema međunarodnim vodama i mreže bacio u more kako bi bio brži, no policija ga je sustigla i dopratila do Visa, gdje je već sutradan priveden sucu za prekršaje.

    To su samo dva primjera koja su djelatnici Nacionalnog pomorskog centra prošle srijede ispričali ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću koji im je došao u posjet. Iako Centar u sklopu Uprave za granicu djeluje od 2012. godine, kada je osnovan kako bi Hrvatska implementirala europske standarde čuvanja morske granice, s prvim danima ove godine aktivirali su novu opremu – radare, kamere i termovizijske kamere – kupljenu sredstvima Europske unije.

    Sredstva iz EU

    Naime, hrvatska je plava granica većim dijelom i vanjska granica EU. Za implementaciju Schengenskog graničnog režima Europska je komisija tijekom proteklih nekoliko godina Hrvatskoj osigurala 120 milijuna eura, od čega je 10 milijuna eura bez PDV-a utrošeno na opremanje policije za nadzor mora.

    “Malo koja zemlja na Mediteranu, a i u cijeloj Europu, ima tako dobar nadzor granice na moru kao Hrvatska”, ustvrdila je Mirna Kovač Bašić, voditeljica Centra čiji su policijski službenici ekskluzivno Globusu prvi put javno pokazali kako uz pomoć novih tehnologija prate što se događa na jadranskim morskim prostranstvima.

    Jure Mišković / Hanza Media
    Voditeljica Centra Mirna Kovač-Bašić

    Nacionalni pomorski centar, ističe Kovač Bašić, koordinira rad svih postaja pomorske policije, a na raznim slučajevima surađuje i s krim policijom. Svakodnevno komunicira i usklađuje aktivnosti s Obalnom stražom koja spada pod Ministarstvo obrane, Carinom i drugim državnim službama. Koristi se i radarima MORH-a i Ministarstva mora te bazom podataka o ribarima Ministarstva poljoprivrede. Policija se priključila na Hrvatski sustav za nadzor i upravljanje pomorskim prometom Ministarstva mora koji je nadogradila s 19 novih dnevno noćnih kamera velikog dometa njemačke marke Flir, 7 termovizijskih kamera koje snimaju noću i u uvjetima smanjene vidljivosti te 4 radara. Uz ta 4 nova svoja radara – postavljena na Palagruži, Pelješcu, Sušcu i Moluntu - policija koristi njih još 11 Ministarstva mora.

    Izbor lokacije

    “Posebno smo radarima i kamerama dobro pokrili područje južnog Jadrana gdje očekujemo najveću ugrozu poput mogućih ulazaka brodova s ilegalnom robom ili imigrantima. Čim se takav brod približi hrvatskoj granici, mi ga možemo identificirati i djelovati”, ističe Ive Mustać, jedan od dvojice analitičara Centra, diplomirani inženjer strojarstva s 24 godina iskustva u zadarskoj policiji, koji je sudjelovao i u izboru lokacija za nove radare i kamere. Neki su, kaže, postavljeni na svjetionike, primjerice na Velom Ratu na Dugom otoku, a za neke su poslužili i stupovi mobilnih operatera.

    Otkriva kako se pretpostavlja da su paketi marihuane koji su početkom ovoga mjeseca doplutali do više mjesta na hrvatskoj obali i otocima stigli iz Albanije nošeni morskim strujama i jakim jugom. Odredište im je vjerojatno bila Italija, prema kojoj i vodi poznata krijumčarska prekojadranska ruta iz Albanije, no more ih je nosilo prema sjeveru te su završili u Hrvatskoj. Takvih je slučajeva, dodaje Mustać, bilo i ranije pa se u suradnji s kriminalističkom policijom trenutno izrađuje analiza rizika za šverc droge morem. Ovaj put je pakete s drogom prvi uočio ribar kod otočića Glavata, nedaleko od Lastova. Na njegovu dojavu policija je kamerom detaljno pregledala cijelo to područje i primijetila da u blizini još nešto pluta. Na mjesto otkrića poslan je policijski brod, koji je utvrdio da je riječ o ostacima glisera, a ne o drogi.

    Jure Mišković / Hanza Media
    Ive Mustać, analitičar Nacionalnog pomorskog centra

    Talijani u hrvatskim vodama

    Diplomirana pravnica Mirna Kovač Bašić u policiji radi 22 godine, a u Zadar je 2012. došla iz Zagreba s mjesta načelnice Pomorske i aerodromske policije. Kaže kako talijanski ribari već znaju da smo jako dobro opremljeni i sve rjeđe iz međunarodnih ulaze u hrvatske teritorijalne vode. Prošle su godine zabilježena 33 slučaja talijanskih ribara u hrvatskim vodama. Kada je riječ o ilegalnim migracijama, mediteranske su krijumčarske rute, dodaje Kovač Bašić, vrlo aktivne posebice one kojima se ilegalni migranti s obala Libije pokušavaju dočepati Malte ili talijanske Lampeduse. No dovoljno im je da uđu u međunarodne vode u kojima se primjenjuje međunarodna obveza spašavanja na moru po kojoj je svaki brod dužan pomoći drugome koji je u nevolji. Druga ruta, koja je u zadnjih godinu dana nešto manje prometna, vodi s turske obale do grčkih otoka, a treća, nama najzanimljivija, iz Grčke u Italiju.

    “Nas bi mogli ugroziti brodovi s migrantima koji bi stizali iz Grčke i Albanije, a koje bismo zbog međunarodne regulative spašavanja na moru mi bili dužni dopratiti do naše obale”, ističe Kovač Bašić dodajući kako od početka velike izbjegličke krize nisu imali takvih slučajeva. Zadnji put je 2012. brod Obalne straže do Dubrovnika doteglio plovilo sa 67 ilegalaca.

    Procedura na granici

    Otkriva kako su Centar već posjetili i predstavnici policija drugih zemalja EU i nisu krili oduševljenje spoznajom kako se Hrvatska izvrsno uskladila sa svim EU standardima, bolje od nekih drugih zemalja članica. Slobodno se može reći da je hrvatski Nacionalni pomorski centar najmoderniji u Europi. Iako je smješten u Zadru u prostorijama tamošnje policijske uprave, njegovu kompjuterski serveri su u Rijeci. Zapošljava 18 službenika – voditeljicu, dva analitičara, 5 voditelja smjene i 10 operatera za praćenje pomorskog prometa. U svakom trenutku u Centru je najmanje troje ljudi.

    Za nadzor morske granice policija ima na raspolaganju 23 plovila od čega 7 velikih patrolnih brodova, izgrađenih u zadnjih nekoliko godina u hrvatskim brodogradilištima što je također financirano EU sredstvima. Prije su, kaže voditeljica Centra, policijski brodovi više preventivno patrolirali uz granicu, a sada ih se više ciljano šalje do nekog sumnjivog broda. Policijskoj se floti za nadzor granice prije mjesec dana priključio brod “Željko Raguž” dugačak 25 metara i matična luka mu je Dubrovnik. Prvi moderni ophodni brod “Sveti Mihovil” koji je policija dobila 1999. godine te je tada bio čudo tehnike, još je u funkciji, a trenutno je na remontu. Ovih sedam novih su neusporedivo bolje opremljeni i svi imaju termovizijske kamere.

    Jure Mišković / Hanza Media
    Ive Mustać u Nacionalnom pomorskom centru

    Službenici Nacionalnog centra kažu kako je plovilima koja ulaze u Hrvatsku tijekom ljetne turističke sezone na raspolaganju 25 graničnih prijelaza na moru. Brod koji doplovi na hrvatski morski teritorij ne smije se na njemu zaustavljati prije nego što se javi u najbližu postaju, no mnogi ne poštuju to pravilo pa tako primjerice iz Crne Gore doplove do Molunta i tamo se kupaju ili jedu u restoranu prije nego što u Cavtatu prođu graničnu kontrolu. Prošle je godine na cijelom hrvatskom Jadranu evidentirano 650 takvih slučajeva. Policija ih je i do sada kažnjavala kada bi ih zatekla u prekršaju, a sada će ih i mnogo lakše otkrivati. Tko poželi kršiti zakone na hrvatskom moru, neka zna da se krenuo s rogatim bosti.
    avatar
    Mihal

    Posts : 74
    Join date : 09.03.2016
    Age : 48
    Location : Rijeka

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Mihal on sri tra 12, 2017 1:33 pm

    Rade se i neki remonti ... Vukovar u Šibenku ....

    [You must be registered and logged in to see this image.] [You must be registered and logged in to see this image.]

    Sponsored content

    Re: Hrvatska ratna mornarica

    Postaj by Sponsored content


      Sada je: pon svi 29, 2017 7:07 pm.